ZLF i druge grupe antifašista i ove godine sprečili obeležavanja odavanje pošte Milanu Nediću
Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti i odbornik ZLF-a, kaže da je ovaj protest pokazatelj da su ljudi svesni da ova vlast neguje ekstremnu desnicu.
“To nije na marginama društva, već seže do vrha vlasti. Ovde se okupio veliki broj ljudi, i to je važno, jer antifašizam mora da bude širok front. Tu borbu su nosili ljudi različitih nacionalnosti, religija…”, rekao je on.
Smatra da je strašno što “neko ko je dokazani kvisling ima podršku u ovom društvu”, te da su “institucije morale naročito hitno da reaguju na ovakve pojave”.
“To što institucije ne rade, govori nam da živimo u jednoj sredini u kojoj je nažalost prožeta fašističkim idejama, ali isto tako mi moramo da budemo svesni da je to jedan globalni proces. U ovom trenutku najveće svetske sile vode politiku koja je zapravo fašistička, koja instalira marionetske vlade, okupira druge države, hapsi političke protivnike. Fašizam nije samo ono što se dogodilo između 1939. i 1945. godine, već nešto sa čim mi danas sve više i više živimo”, rekao je on.
Narodni poslanik Robert Kozma rekao je da je Zeleno-levi front tražio da se skup pristalica Milana Nedića zabrani, ali da je odgovora od policije nije bilo.
“Tražili smo da se zabrani skup u kome oni slave jednog ratnog zločinca, kvislinga, saradnika sa nacističkim okupatorom. Tražili smo da policija reaguje u skladu sa Ustavom Republike Srbije i zabrani veličanje ratnih zločinaca i fašista. Oni nisu to uradili. Došli da podržimo antifašističke inicijative i da se suprostavimo slavljanju Milana Nedića i svih kolaboracionista i saradnika sa fašistima i nacistima iz Drugog svetskog rata”, rekao je Kozma.
Narodni poslanik kaže da već tri decenije svedočimo pokušajima revizije istorije, koja eksalira poslednjih godina, kada “što opsukrnije grupe pokušavaju da slave što veće ratne zločince”.
“To se nekako nadovezuje na politiku devedesetih, na politiku kada je Miloševićev režim odlučio da razbije Jugoslaviju, kada smo imali uspon nacionalizma sa raznih strana. Nažalost, i nakon petoktobarskih promena smo imali situaciju da se uz antifašistički pokret prepoznaje i ravnogorski pokret, a posle toga je došla i ta želja da se i Milan Nedić, i oni koji su bili otvoreni saradnici nacista i fašista, rehabilituju i prikažu kao da su time brinuli za srpski narod. Mi smo ovde da poručimo da to nije istina, da moramo da budemo ponosni na antifašizam, na narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda, na partizanski pokret, da moramo veličati antifašizam, a ne fašizam”, rekao je on.
Kozma pravi paralelu sa slučajem Generalštab tj, kako kaže, želju ovog režima da izbriše antifašističko nasleđe.
Objavljeno: 05.02.26.




